Crijeva kao temelj zdravlja – um i tijelo u harmoniji
25. 09. 2024.
Većina nas je u potrazi za čarobnom formulom koja će poboljšati naše zdravlje, podići nivo energije u našem organizmu i pomoći nam da smršavimo. U svijetu prepunom savjeta za brzi gubitak kilograma, povećanje energije i unapređenje zdravlja, jedno područje često ostaje u sjeni – zdravlje crijeva. Novija znanstvena istraživanja nas upravo vode u tom smjeru. Zdravo crijevo znači zdravo tijelo!
Ako osjećaš kronični umor, promjene raspoloženja, poteškoće sa snom, neobjašnjivu žudnju za slatkišima ili brzom hranom, a pritom se kilogrami polako, ali sigurno gomilaju – možda nije samo tvoj mozak taj koji je zaslužan za ovo stanje. Sve više istraživanja pokazuje da su vaša crijeva ključna u ovom složenom procesu. U crijevima, naime, imamo oko 400 do 600 milijuna neurona (živčanih stanica) te ne čudi što ih neki znanstvenici nazivaju našim “drugim mozgom”. Svatko od nas ima jedinstveni otisak prsta, no, zahvaljujući mikrobiomu, i jedinstvena crijeva.
Mikrobiom – što je to i zašto je važan?
Mikrobiom je zajednica svih mikroorganizama koji naseljavaju ljudski organizam. Dok se nalaze na i u cijelom tijelu, najveća koncentracija mikroorganizama je u probavnom traktu. Do nedavno se smatralo da broj mikroorganizama nadmašuje broj ljudskih stanica deset puta, no novija istraživanja pokazuju da je taj omjer približno jednak. Taj složeni ekosustav doprinosi našim metaboličkim funkcijama, štiti nas od patogena (loših bakterija) i čuva naš imunološki sustav.
Mikrobiom utječe i na naše misli, raspoloženje, doživljaj okoline, samopouzdanje, sreću.
Prehrana ima presudnu ulogu u oblikovanju mikrobioma. Znanstvena istraživanja otkrivaju da osobe s pretilošću često imaju “siromašan” mikrobiom s manjim brojem korisnih bakterijskih vrsta. Ove promjene u sastavu mikrobioma mogu utjecati na način na koji tijelo obrađuje kalorije i skladišti masnoće, što dodatno otežava gubitak kilograma.
Kako mozak i crijeva surađuju?
Crijeva osjećaju naš unutarnji život i rade u podsvijesti. Crijeva i mozak povezani su složenom mrežom živčanih stanica, hormona i neurotransmitera koji omogućuju dvosmjernu komunikaciju putem živca vagus (nervus vagus), koji prenosi informacije o unutarnjem stanju tijela.
Crijeva “upoznaju” svaku molekulu koja je došla iz okoline putem hrane, “raspituju” se kod imunoloških stanica prijeti li nam opasnost od patogena. Neuravnotežen mikrobiom – stanje poznato kao disbioza – može narušiti ovu komunikaciju, što se često manifestira kao problemi s probavom, mentalnim zdravljem ili imunološkim sustavom.
Crijeva prepoznaju hormone, odnosno “leptiriće” u trbuhu koji se luče u interakciji s drugim ljudima. Crijeva, dakle, prepoznaju sviđa li vam se netko ili u vama izaziva nervozu ili stres i tu bitnu informaciju šalju mozgu. Dva glavna neurotransmitera – serotonin i dopamin, čiji višak ili manjak uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje, sintetiziraju se u mozgu, ali i u crijevima!
Naime, 50% dopamina sintetizira se u mozgu i isto toliko u crijevima. Međutim, u crijevima se sintetizira čak 95% serotonina, a u mozgu tek 5%. Podsjetimo kako je upravo serotonin najviše povezan s depresijom, ali i kvalitetom sna.
Kako poboljšati i sačuvati zdravlje crijeva
Probava počinje u ustima, stoga žvačite hranu! Svaki zalogaj prožvačite barem 10 do 20 puta.
Jedite što raznovrsniju hranu, posebno onu bogatu vlaknima (voće, orašasto voće, povrće, mahunarke)! 30 je dobar broj za vlakna. 30 g na dan i 30 različitih biljnih vrsta na tjedan. Ako jedete, primjerice, papriku, konzumirajte i crvenu, i zelenu, i žutu. Što raznovrsnije, sezonsko, lokalno voće i povrće – to bolje!
Konzumirajte fermentirane proizvode s probioticima (kefir, funkcionalni jogurti).
Izbjegavajte prerađenu hranu i smanjite unos crvenog mesa.
Smanjite unos tekućih kalorija, kolača i "snack" proizvoda te izbjegavajte redoviti unos umjetnih sladila.
Izbjegavajte nepotrebne lijekove. Određene vrste lijekova protiv bolova i antibiotika mogu pogoršati probleme s crijevima i poremetiti vašu mikrobiotu crijeva.
Alkohol i cigarete izbjegavajte jer nepovoljno utječu na crijevne bakterije. Ne zaboravite i kako pušenje povećava rizik od raka debelog crijeva. Kofein, kao i alkohol pijte u umjerenim količinama!
Pazite na količinu sna, spavajte minimalno 8 sati jer stres i umor duboko narušavaju ravnotežu u organizmu.
Redovito vježbajte, vježbanje potiče peristaltiku crijeva i povezano je s većom raznolikošću mikrobioma.
Ako primijetite neke od ovih simptoma, a traju dulje od tjedan dana, obavezno se javite svom liječniku!:
- krv u stolici (žarko crvena ili tamna)
- anemija
- krvarenje iz rektuma
- grčevi u trbuhu (nevezani za konzumaciju hrane koja nadima)
- trajni zatvor ili pak učestali proljev
- neobjašnjivi gubitak kilograma
- ako primijetite (naročito naglu) promjenu rutine pražnjenja crijeva, učestalost stolice, oblik ili količinu stolice
Rak rektuma i debelog crijeva zadnjih godina nije isključivo rezerviran za ljude u određenim godinama, sve je češće na udaru i mlađa populacija!
Prevencija spašava živote!
