Gdje je nestao dud (murva)?
06. 07. 2026.
Postoje okusi koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Za mene je jedan od njih dud, odnosno murva.
Moji baka i dida imali su ogroman dud u dvorištu. Svakog ljeta jedva sam čekala da plodovi sazriju. Penjala sam se po drvetu, jela plodove ravno sa stabla i gotovo se uvijek vraćala kući s ljubičastim prstima, flekama na majici i osmijehom na licu.
Tada nisam znala da boja koja se tako tvrdoglavo zadržava na rukama dolazi od antocijanina – biljnih pigmenata iz skupine polifenola, koji crnom dudu daju njegovu karakterističnu tamnoljubičastu boju.
Nisam tada znala ni što su antioksidansi. Znala sam samo da je dud dio ljeta.
Danas, kada o hrani razmišljam i iz stručne perspektive, dud mi je zanimljiv iz više razloga. Njegovi plodovi sadrže vodu, prirodno prisutne šećere, prehrambena vlakna, vitamin C i različite polifenolne spojeve. Prema nutritivnim podacima, 100 g svježih dudova sadrži približno 43 kcal, 1,7 g prehrambenih vlakana i 36,4 mg vitamina C.
Posebno je zanimljiv crni dud (lat. Morus nigra), bogat antocijaninima – biljnim pigmentima iz skupine polifenola. Riječ je o spojevima koji se intenzivno istražuju zbog svojih antioksidativnih svojstava i moguće uloge u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Zašto je dud više od običnog voća?
Zanimljivo je da se posljednjih godina ne istražuju samo plodovi, nego i listovi duda, osobito bijelog duda (lat. Morus alba ). Oni sadrže spoj 1-deoksinojirimicin (DNJ), za koji je pokazano da inhibira α-glukozidaze – enzime koji sudjeluju u razgradnji ugljikohidrata u probavnom sustavu. Zbog toga se istražuje može li ekstrakt lista duda pomoći u ublažavanju porasta glukoze u krvi nakon obroka. Dosadašnja istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate, no trenutačno dostupni znanstveni dokazi još nisu dovoljni za odobrenje zdravstvene tvrdnje te su potrebna dodatna kvalitetna klinička istraživanja.
Nutritivna vrijednost duda ne razlikuje se dramatično od drugog bobičastog voća, poput kupina, malina ili borovnica. Međutim, njegova vrijednost leži u tome što predstavlja lokalno, sezonsko voće koje je stoljećima bilo dio prehrane na našim prostorima, a danas ga sve rjeđe susrećemo. Upravo zato vrijedi podsjetiti da raznolika prehrana ne mora uvijek uključivati egzotične namirnice – često je dovoljno posegnuti za onima koje prirodno rastu u našem podneblju.
Dud je mekan i osjetljiv plod koji se brzo kvari. Teško podnosi transport i skladištenje pa se ne uklapa dobro u suvremeni sustav proizvodnje i distribucije hrane, koji prednost daje plodovima duljeg roka trajanja, otpornijima na transport i skladištenje.
Danas primjećujem koliko je stabala duda nestalo. Nekada je gotovo svako dvorište na selu imalo barem jedno. Danas ga rijetko viđamo, a na policama trgovina gotovo ga i nema.
Okus djetinjstva koji ne bismo trebali izgubiti
A možda je baš dud podsjetnik na nešto važno.
Dok često posežemo za nutritivno zanimljivim namirnicama iz drugih dijelova svijeta, lako zaboravimo one koje su desetljećima rasle u našim dvorištima. Dud je dio naše prehrambene baštine, lokalne bioraznolikosti i sezonske prehrane.
S njegovim nestankom ne nestaje samo jedan okus. Nestaje i dio tradicije, dio krajolika i dio djetinjstva mnogih generacija.
Zato mi je žao kada vidim da dud polako zaboravlja. Dud predstavlja vrijedan dio naše prehrambene kulture i primjer lokalnog, sezonskog voća koje zaslužuje svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani.
Ako imate priliku ubrati dud, kušati ga svježeg ili posaditi stablo u vlastitom dvorištu, možda je upravo ovo ljeto dobra prilika za to.
Želiš probati neki recept o dudu probaj recept Smrznuti jogurt
